Otu ndi otu ndi sayensi n’uwa achoputala umu ohuru ohuru ndi bi n’agwaetiti Galapagos. A kọrọ nke a n'ọmụmụ nyocha nke edepụtara na weebụsaịtị nke akwụkwọ sayensị sayensị PLOS One.

Akpọrọ ụdị ọhụrụ a aha ya bụ Chelonoidis donfaustoi iji sọpụrụ Fausto Llerena, onye lekọtara onye nnọchi ikpe ikpeazụ na mbekwu ọdụ atụrụ nke Abingdon, Lonely George.

Emere nchọpụta ahụ site na iji nyocha DNA. Ọmụmụ ihe ọmụmụ, nke malitere na 2002, gosiri na ọnụ ọgụgụ ndị mmadụ na -eche otu otu nwere abụọ. Enwere ndị dị n'etiti mmadụ 250 na 300, ndị ọkà mmụta sayensị Ecuadorian Washington Tapia kwuru, bụ onye sonyere n'ọmụmụ ihe a.

Njem njem

Nyere Chelonoidis donfaustoi, ngụkọta nke anụ mmiri 11 dị ukwuu na-ebi ugbu a na Galapagossa. Na mbu, ha dị iri na ise, mana mkpụrụ 4 nwụrụ. Tkpuru nduru ndị a na-ebi n'akụkụ ọwụwa anyanwụ nke agwaetiti Santa Cruz.

N’ọnwa Julaị afọ 2015, dịka nnyocha e mere n’etiti ndị na-agụ akwụkwọ akụkọ njem njem mba Amerịka, Galapagos Archipelago nke Ecuadori tozuru oke agwaetiti ndị mara mma ma na-atọ ụtọ maka ndị njem na ụwa.

Agwaetiti Galapagos nke steeti Ecuador, ama ama maka ahịhịa na anụmanụ ndị pụrụ iche, gụnyere nnukwu nduru.

N'afọ 1835, onye Bekee nke aha ya bụ Charles Darwin bịara leta agwaetiti ahụ. Ihe nlere nke uwa puru iche nke akuku uwa a kpaliri onye Okike bekee na onye njem ighaputa akwukwo banyere ihe okike.